To golemo područje koje je većim dijelom u vlasništvu Grada Zagreba kao da čeka bolju sudbinu u klupi u zadnjem redu.
Trenutačno je u planu da se dio prostora Gredelja, na drugoj strani, kod Paromlina, koristi kao parkiralište dok je u tijeku gradnja projekta Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin.
Tužna je to sudbina potencijalno najbolje lokacije u Zagrebu, gradu koji se guši od nove stanogradnje koja se često ugurava na mnoga mjesta kamo ne bi trebala, dok ovdje prazna zjapi lokacija s golemim potencijalom i mogućnosti kontrole prostornog razvoja.
Da se ništa ozbiljno do daljnjeg ne planira s Gredeljem pokazuje podatak da nije osnovan multidisciplinarni tim ili ured koji bi se bavio ovim prostorom i, za početak, rješavanjem preostalih imovinsko pravnih pitanja vezanih za ovu zonu.
Baš kako se to na područjima nekadašnje industrije i industrijske arhitekture radi vani, to su sve već poznati recepti. Iako se uređuje susjedno područje Paromlina, što je gradskoj vlasti vjerojatno prvi korak uređenja ovog područja grada, ako se ne počne na vrijeme baviti baznim pitanjima rješavanja Gredelja, taj se projekt neće moći samo tako pokrenuti kao "nastavak" Paromlina.
Veći dio Gredelja u vlasništvu je Grada Zagreba, ali dio obuhvata je i područje kojem su vlasnik Hrvatske željeznice. Recimo, u susjedstvu spomenute nove zgrade parcele su Željezničkog transportnog poduzeća. To bi sve trebalo objediniti za početak. U raznim su studijama koje su se bavile ovim prostorom razmatrani razvoj stambene i uredske zone, trgovački sadržaji i zgrade za kulturu, javni prostor, parkovi i šetnica, ekozona, prometna rješenja... Grad Zagreb lani je prvo najavio arhitektonski natječaj za taj prostor, iako u ladicama već postoje brojne studije koje su dovoljne kao baza za početak razvoja ove zone, a ne kao konačna rješenja.
