Tržište nekretnina u Hrvatskoj ove je zime usporeno u odnosu na lani, a ukupno je pao i promet nekretninama. Ipak, tražene cijene su ostale iste, ponegdje su i više nego prošle godine. No, realizacije pokazuju malo drugačiju sliku.
- Nisu se obistinile katastrofične procjene o mogućem drastičnom padu cijena nekretnina. Nekretnine su u turbulentnim vremenima i dalje zadržale status sigurnog ulaganja. Naravno, pandemija je ipak donekle utjecala na tržište Hrvatske, a potres na zagrebačko tržište - rekao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktor agencije Kastel nekretnine.
Zbog usporavanja gospodarstva i pada kupovne moći, dodaje on, polako se, ali sigurno usporava i nekretninsko tržište. Broj transakcija je značajno manji uspoređujući s istim razdobljem lani.
LJETNI PORAST
- Iako su tražene cijene još uvijek par postotnih poena više u odnosu na 2019. godinu, cijene u realizaciji se ipak korigiraju na niže vrijednosti. Osim za cijene novogradnje, posebno u Zagrebu, prosječne realizirane cijene rabljenim nekretninama u pravilu su ipak nešto niže od lanjskih. A koliko niže, ovisi o lokaciji, pa pad nije ravnomjeran na cijelom području Hrvatske - komentira Ranilović te zaključuje da usprkos nepredvidivim vremenima, nema prevelikih potresa na nekretninskom tržištu i da se sve kreće u sferi očekivanog.
Unatoč velikom padu tijekom proljeća, prodaja nekretnina porasla je ljeti i gotovo se bila vratila na prošlogodišnje brojke.
OČEKIVANJA
- Kupci su smanjili aktivnost kupovine nekretnina, puno više promišljaju, teže se odlučuju na podizanje kredita čije uvjete su banke ionako postrožile i time učinile teže dostupnima.
Bilo bi za očekivati da je u takvoj situaciji pad potražnje za kupnjom nekretnina popraćen padom cijena, međutim, nije došlo do nekog osjetnog pada cijena. Razlog tome je kombinacija niske i limitirane ponude nekih nekretnina, povijesno niskih kamatnih stopa na hipotekarne kredite, ali i još uvijek aktualni subvencionirani krediti koji drže cijene stabilnima - smatra Jasna Biliškov Barun, direktorica Biliškov nekretnina u Zagrebu.
Pritom, vlasnici koji su iz ovih ili onih razloga bili u zadnje vrijeme primorani prodati neke nekretnine spuštali su cijenu, za oko 15-30 posto od tražene, ali takvi su rijetki. Većina je klijenata te agencije nekretnine u centru Zagreba povukla iz prodaje do daljnjega.
BORBA ZA TURISTE
- U Dalmaciji je ljeto uglavnom prošlo u znaku borbe za svakog turista, a što se tiče kupoprodaja nekretnina, one su bile znatno manje nego prijašnjih godina. Uglavnom, ponešto domaćih kupaca koji rješavaju stambeno pitanje, i to pretežno na periferiji Splita - u Kaštelima, Solinu, Podstrani, Omišu… gdje su cijene kvadrata značajno povoljnije nego u samom gradu. Stranih kupaca ove godine gotovo uopće nije ni bilo - objašnjava J. Biliškov Barun.
Zdravstvena kriza, dodaje Biliškov, ima velik utjecaj na cijeli turistički sektor u svijetu, tako će utjecati i na tržište nekretnina koje se koriste za turizam u Hrvatskoj. Kada, kako i u kolikom obujmu, teško je predvidjeti, ovisi koliko dugo će sve ovo potrajati.
- Ukupna ekonomska nesigurnost i otežana mogućnost kupnje druge nekretnine također drže vlasnike, odnosno prodavatelje nekretnina pasivnima. Unatoč određenom nedavnom poboljšanju gospodarstva, nastavak nezaposlenosti i ekonomska neizvjesnost mogli bi i dalje utjecati na tržište stanovanja u 2021. godini. Međutim, postoje i neki znakovi vraćanja u normalu. Iako su pooštreni uvjeti, hipotekarni krediti po povoljnim kamatnim stopama i dalje su dostupni, a APN subvencije su najavljene i u novoj godini - zaključuje Biliškov Barun.
ZAGREB
Unatoč pandemiji, cijene novogradnje sve su više
Situacija je u Zagrebu vezano za novogradnju, a pod tim ovom prilikom podrazumijevamo zgrade sagrađene zadnjih 15 godina, da ako kupac ima primjerice 200.000 eura i želi trosobni stan od oko 70 kvadrata, na tržištu ga gotovo neće pronaći.
- Najveći gubitnici u Zagrebu su zapravo kupci koji imaju oko 150.000 - 200.000 eura, znači velik novac koji je realno nešto, ali je ništa ako se traži novija gradnja za obitelj. Ponuda takvih stanova od 60 do 70 kvadrata je mala, a i cijene su visoke - objašnjava Jasna Biliškov Barun. Većim dijelom za tu apsurdnu situaciju je kriva loša stambena politika države i Grada Zagreba. Potražnja za stanovima u noviji zgradama još se povećala nakon potresa.
Izvor: jutarnji.hr
