Na okruglom stolu "Porez na nekretnine" 14. Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije zaključeno je i da bi taj porez smanjio potražnju za nekretninama i oslobodio ponudu. Porez neće donijeti puno novaca u lokalne proračune, ali će pozitivno utjecati na investicije, ocjena je sudionika okruglog stola.

Neda Pavlinić iz Porezne uprave Ministarstva financija ustvrdila je da se porez na nekretnine ne planira uvesti još neko vrijeme.

"Stav je Ministarstva financija da u ovom trenutku porez na nekretnine nije za razmatranje", navela je Pavlinić i dodala da se porez na nekretnine pokušao uvesti još 2017. godine ali se odustalo zbog iznimnog negodovanja javnosti.

Već tada se uvidjelo da Hrvatska nije spremna na uvođenje tog poreza, navela je, ističući da i sad nema ažurnih i ažuriranih baza podataka, jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno vremena da utvrde zone i koeficijente po kojima bi se razrezivalo.

Direktorica Colliers Hrvatska Vedrana Likan na okruglom stolu je ustvrdila da je stvoren diskriminatorni sustav jer se rad izuzetno oporezuje, a rentijerska ekonomija se potiče paušalnim oporezivanjem rente. Porez na nekretnine je jedan od alata koji bi podržao rast građevinskog sektora a da se tržište nekretnine konsolidira i dinamizira te postane likvidnije i unosnije, zaključila je Likan.
14. Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije održava se s glavnom temom "žene u geodeziji". Namjera je istaknuti da je sve više žena u toj struci. Skup je dao uvid u nove metode djelovanja u geodeziji i u daljnji razvoj suvremenih tehnologija koje mogu unaprijediti geodeziju i geoinformatiku, ali i druga rubna područja izvan struke.

Tako je jedno od predavanja bilo posvećeno proširenoj stvarnosti pod nazivom “Primjena proširene stvarnosti u turističkim i navigacijskim aplikacijama”, a održale su ga Iva Cibilić i Vesna Poslončec-Petrić.

Govorilo se, uz ostalo, i o upotrebi dronova u geodeziji.

Prema anketi o upotrebi bespilotnih letjelica među inženjerima geodezije, članovima Komore i geodetskim tvrtkama iz studenoga 2020. godine, više od pola ispitanika je navelo da koristi dronove u radu, navedeno je na skupu. Većina ih koristi dronove dvije do pet godina što potvrđuje da je riječ o novoj tehnologiji, ali je povezano i s time što je Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova usvojen tek 2015. godine, čime je omogućeno brže širenje primjene dronova, istaknuto je na simpoziju.

Podaci prikupljeni dronovima mogu poslužiti kao podloga za izradu registra prometnica, video vizualizaciju, klasifikacije zemljišta za potrebe kontrole, za analizu osunčanosti i kubaturu šuma, za snimanje dalekovoda, vegetacije i speleoloških objekata, za 3D model nekog naselja, kao i u poljoprivredi.

Izvor:seebiz.hr