Dok je u Hrvatskoj Vlada još dvojbena oko vremena uvođenja poreza na nekretnine i dok traje neformalna javna rasprava o tom važnom društvenom pitanju iz iskustva drugih zemalja u svijetu može se zaključiti ono što se kod nas gotovo i ne uzima u obzir kod argumentiranja o potrebi i vremenu uvođenja poreza na nekretnine.
Naime, porez na nekretnine je jedan od najstarijih poreza , a prisutan je još od doba starih civilizacija Kine i Grčke. Velika Britanija je u 17. stoljeću, prije nego lije uvela porez na dobit, imala porez na nekretnine u obliku poreza nabroj prozora na kući. U SAD su lokalne vlasti ubirale porez na nekretnine još od kolonijalnog doba, a kao dio federalnog poreza postoji od 1913. godine.
Većina ekonomista će se složiti da je porez na nekretnine jedan od najefikasnijih poreza, a ujedno nema negativne učinke na rast poput poreza na dobit, plaće zaposlenih ili poreza na potrošnju. Unatoč svemu većina zemalja ubire relativno malo novaca od poreza na nekretnine.
Prema izračunu Johna Norregaarda iz MMF-a u prosječnim bogatim zemljama, na svim razinama vlasti, porez na nekretnine donosi pet posto prihoda od svih poreza ukupno. U srednje razvijenim zemljama taj prihod je još manji te iznosi oko dva posto od svih poreznih prihoda. Međutim iza tih prosjeka skrivaju se velike razlike.
U anglosaksonskim zemljama porez na nekretnine je vrlo izražena stavka u poreznim prihodima. U SAD porez na nekretnine donosi 17 posto od svih poreznih prihoda, dok u Velikoj Britaniji i Kanadi donosi oko 12 posto. S druge strane porez na nekretnine u Njemačkoj i Italiji donosi dva posto od ukupnih poreznih prihoda, a u Švicarskoj samo 0,4 posto.
Važnost prihoda od poreza na nekretnine najizraženija je na lokalnim razinama. U Australiji i Britaniji porez na nekretnine je jedini prihod lokalnih jedinica. U Americi lokalne vlasti 70 posto prihoda ubiru od poreza na nekretnine.
Izvor: oglas.hr
