Novogradnja u centru Osijeka za stan od 50 četvornih metara stoji oko 75 tisuća eura. U Rijeci biste za takav stan trebali izdvojiti sto, a u gradu pod Marjanom dvadesetak tisuća eura više nego u Rijeci. Cijene u Zagrebu ni korona ni potres nisu znatno regulirali.
"Obično je centar bio najprimamljiviji, najatraktivniji. Nekretnine su bile među najskupljima u gradu. Sada je u principu to tržište nepostojeće", kaže ugostitelj Zoran Salopek.
Potražnja jest nepostojeća, no ponuda ju je odlučila ignorirati. Prije pregleda trenutačnog stanja vratimo se u prošlost.
"Često sam čuo da u centru cijene nekretnina idu od 2000, 2300, 2500 eura po kvadratu. Ja vam mogu reći praksu. Apartmane na drugom katu ove zgrade na uglu Branimirove i Draškovićeve kupio sam od privatne osobe za 1300 eura 2014., a 2012. kvadrat poslovnog prostora u kojem se sada nalazimo platio sam 2000 eura, s obzirom na to da sam kupovao od države koja nije tržišno orijentirana. To su stvarno realizirane cijene", kaže Salopek.
Kakve su cijene sada odlučili smo provjeriti na najpoznatijem oglasniku. Draškovićeva, stan od 120 četvornih metara, nimalo primamljiva godina izgradnje 1898., objavljeno 20. siječnja – 220 tisuća eura. Po četvornome metru to je 1833 eura. Pitanje koje se samo postavlja, s obzirom na državno, kulturno i obrazovno središte - hoće li Zagreb uvijek ostati Zagreb po pitanju nekretnina?
"Zagreb je povijesno, turistički, društveno vrlo lijep grad. Fenomenalni rezultati Zagreba na turističkoj karti u posljednjih nekoliko godina to potvrđuju. U ovome momentu Zagreb iz sigurnosnih razloga, ali i zbog COVID-19, odnosno nemogućnosti putovanja ne generira taj rezultat.
Što se tiče samih cijena, Zagreb u odnosu na druge glavne gradove u središnjoj i jugoistočnoj Europi nije dosegnuo svoj maksimum. Mnogi se možda neće složiti s tim zbog toga što se u centru grada, unazad nekoliko godina, mogu vidjeti i transakcije od 4500 do čak 8000 eura po kvadratu. Treba uzeti u obzir da su to sporadične transakcije", ističe Vedrana Likan, stručnjakinja za nekretnine.
Osim u stambenom, nekretninski se sektor može promatrati i pogledu poslovnih prostora.
"Mi smo u 2020. ušli sa psihološki najnižom raspoloživosti uredskog prostora, dakle na nekakvih četiri ili pet posto, a iz 2020. izlazimo s još manjim postotkom raspoloživosti. Razlog je taj što se iz tog podatka izmaknuo onaj neupotrebljivi dio nekretnina, a onaj upotrebljivi dio nekretnina apsorbirao se onim poslovnim subjektima koji su se iselili iz centra grada", kaže Likan.
"S obzirom na to da sam povezan s internacionalnim kompanijama, mislim da će rad od doma postati novo normalno. Trenutačno izuzetno puno ljudi, hoće ili neće, mora raditi od doma, ali sada smatram da su kompanije naučile da mogu jako puno troškova uštedjeti šaljući svoje zaposlenike da rade od doma", navodi Salopek.
"Još uvijek su ti uredi ispod svog punog kapaciteta, a od ove godine očekujemo da će upravo workplace solutions, dakle promjene nad samim uredskim prostorima uzeti maha," kaže Likan.
Tek smo zakoračili u 2021., promjene su pred nama.
Izvor: dnevnik.hr
