Pola godine nakon razornog potresa u kojem je jedna osoba izgubila život, a oko 25 000 kuća i zgrada oštećeno, velika zagrebačka obnova spremna je za početak, što je i danas povezano s mnogim sumnjama . Jedino je sigurno da će biti skupo i dugotrajno. Skele i dizalice bit će uobičajeni prizor na ulicama Zagreba u godinama koje dolaze, posebno u središtu grada gdje je šteta bila najveća. Za mnoge će biti puno posla.
"Hrvatski proizvođači moraju imati prioritet u obnovi nakon potresa u Zagrebu", naglasila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, predstavljajući novi projekt Hrvatske gospodarske komore pod nazivom -gradimo hrvatski. Izjavila je kako se šteta nanesena hrvatskom glavnom gradu kreće do 86 milijardi kuna, a teško je sa sigurnošću reći koliko će koštati kompletna obnova.
"Radi se o velikom javnom novcu koji zahtijeva transparentnu potrošnju i potporu hrvatskom gospodarstvu. Trebat će desetljeća, ovisno o priljevu sredstava. Projekt obnove Zagreba sjajna je prilika. Iz toga grad može izaći ljepši i sigurnije nego prije, a naša građevinska industrija i gospodarstvo postat će jači. Povijest nas uči da ove nesretne situacije mogu biti prilika za budućnost Zagreba. Nakon potresa koji je pogodio davne 1880. godine, Zagreb je postao moderni srednjoeuropski grad , a do tada je to bio mali grad '', primijetila je Mirjana Cagalj koja smatra da ideja da hrvatski proizvođači moraju imati prioritet u zagrebačkom procesu obnove.
"U slučaju ovog projekta možemo reći da postoje tri linije djelovanja - prema državi, regionalnoj i lokalnoj samoupravi i prema svim strukama i akterima koji su uključeni u graditeljstvo. Struke smo povezali kroz udruge Hrvatske komore trgovine s Ministarstvom za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, Građevinskim fakultetom, Hrvatskom komorom građevinskih inženjera i arhitekata, HUPFAS-om i drugim institucijama.Komora je već imala internetsku bazu podataka hrvatskih tvrtki i proizvoda, naš Katalog Hrvatski proizvodi, a sada smo je posebno prilagodili proizvodima za obnovu kako bismo postupak uključivanja hrvatskih proizvoda učinili što jednostavnijim. Želimo pozvati naše klijente da pošalju snažnu i nedvosmislenu poruku koju žele sačuvati Hrvatski proizvođači i poslovi u proizvodnji građevinskog materijala '' istaknuo je Čagalj, dodajući kako je obnova milijunskog grada složen posao u kojem ima mjesta za ljude iz širokog spektra sektora.
Nedostatak radne snage u hrvatskim građevinskim tvrtkama često se spominje kao glavni problem, zbog čega mnoge velike građevinske poslove u Hrvatskoj obavljaju strane tvrtke.
"Ovaj se problem nije pojavio tek jučer i on ima svoje oscilacije. Od 2008. do 2015. godine građevinski je sektor izgubio gotovo 40 000 radnih mjesta. Iako se građevinski sektor počeo oporavljati 2015. godine, mnogi su radnici napustili Hrvatsku, neki su se prekvalificirali za druga zanimanja, i u to vrijeme nije postojala kvota. Radnike uvozimo još 2017. godine, ali kvalificirana radna snaga iz trećih zemalja teško može izaći raditi u Hrvatsku. Iako je velik broj najvećih građevinskih tvrtki izgubljen u tu krizu, a sada imamo situaciju u kojoj projekte izvode strane tvrtke, a hrvatske rade kao podizvođači, to ne mora nužno značiti usporavanje procesa obnove Zagreba. Imamo dovoljno kapaciteta za radite ispred nas. Izvođači i proizvođači materijala i opreme su spremni '', tvrdila je Mirjana Čagalj, koja je također dala odgovor na pitanje kako država ili Hrvatska gospodarska komora mogu dati prednost hrvatskim tvrtkama tijekom postupka obnove u Zagrebu, posebno ako će strane tvrtke nuditi bolje i jeftinije proizvode i usluge.
"Svjesni smo načela EU-a o otvorenom tržištu, ali ključno je osvijestiti stručnu i širu javnost da hrvatski proizvodi imaju kvalitetu. U samom zakonu predstavili smo mogućnost provedbe odredbi koje bi omogućile veću upotrebu Hrvatski proizvodi bržom provedbom natječaja uz blizinu i dostupnost proizvoda i usluga. Stoga je glavni kriterij kriterij hitnosti u opskrbi. Na taj ćemo način kroz tehničke specifikacije pružiti priliku za hrvatske resurse bez potreba za diskriminacijskim odredbama za druge subjekte EU-a '', rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Izvor: Total Croatia News
