Ovih dana potpredsjednik Vlade Branko Grčić ustvrdio je da je akutni problem domaćeg gospodarstva i dalje u građevinskom sektoru, koji zbog ispuhivanja nekretninskog balona još bilježi pad od sedam do osam posto godišnje. Istaknuo je i da građevinarstvo koči rast BDP-a.

Na vrhuncu nekretninskog balona 2008. godine u Hrvatskoj je izdano dozvola za gradnju 24.580 stanova. No, nekoliko mjeseci nakon početka krize, tržište postaje prezasićeno stanovima i poslovnim prostorima koji se ne uspijevaju prodati. Tako je u 2009. godini izdano odobrenja za građenje oko 17.000 stanova, što je biše od 30 posto manje nego u godini ranije. U 2013., pak, izdana su odobrenja za građenje oko 7.700 stanova, 20,5 posto manje nego godinu dana prije.

Od siječnja 2009. do kraja 2014., izuzev tri sporadična mjeseca, obujam građevinskih radova u stalnom je padu. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u listopadu 2014. odrađeno je 4,9 posto manje građevinskih radova u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

Grčić, međutim, najavljuje lijek za taj sektor u vidu novog investicijskog vala, koji bi građevinarstvu trebao donijeti nove poslove. Kaže da je pripremljeno 30 velikih projekata, pojedinačno 'teških' između 10 i 220 milijuna eura, koji bi se financirali iz EU fondova.

U Viaduktu optimistični unatoč teškim uvjetima poslovanja

Prošla je godina bila još jedna u nizu teških za građevinski sektor. Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, istaknuo je kako je u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2014. Viadukt Grupa ostvarila ukupne prihode u iznosu od 608,3 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Po njemu, posljedica je to ekstremno kišnog perioda u tom razdoblju, s obzirom da je struktura radova takva da pretežu zemljani radovi na većini aktualnih projekata. Na gradilištu mosta Drava također je zabilježen duži prekid radova zbog izlijevanja rijeke Drave, što je onemogućilo pristup gradilištu i izvođenje radova.

U tijeku je, s druge strane, Viaduktova realizacija ugovora s tvrtkom Bouygues Batiment International o izgradnji prve faze novoga putničkog terminala Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ), vrijednosti 390 milijuna kuna bez PDV-a.

"Protekla godina za nas je bila godina uspješnih projekata i značajnih novih suradnji, godina u kojoj smo dogovorili, započeli ili nastavili neke od najznačajnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj, poput izgradnje novog putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci, radova u morskim lukama u Pločama, Veloj Luci i Splitu, radova na velikim prometnicama i brojnih drugih projekata" navodi Joško Mikulić.

Unatoč tome, ta je tvrtka lani zabilježila pad prihoda.

"Smanjeni prihodi uzrokovani su ekstremno kišnim vremenom koje nam je ometalo izvedbu radova. No, nismo obeshrabreni takvom situacijom – upravo suprotno. Iako očekujemo nastavak teških uvjeta poslovanja na domaćem tržištu, optimistični smo jer imamo dugu tradiciju koja se temelji na odgovornom poslovanju, dobroj organizaciji i kontroliranju troškova", tvrdi čelnik Viadukta, te kaže da će kompanija nastaviti s daljnjom specijalizacijom za složenije poslove koji joj mogu donijeti dodanu vrijednost, poput radova na zračnim lukama, vodoopskrbnih projekata i pomorskih radova.

VMD: Oporavak za dvije godine?

Antun Mikec, direktor VMD Prometa, pretpostavlja kako će do oporavka građevinskog sektora doći za dvije godine, kada se većim dijelom proda višak nekretnina koji sada guši tržište.

"Problem s hrvatskim građevinarstvom leži u tome što je ukupna klima u zemlji negativna. Ima potencijala, ljudi imaju novca za investicije, no svi se boje, povukli su ručnu kočnicu i čekaju da se nešto dogodi. Ne pomaže ni ta stalna nesigurnost, antipoduzetnička klima, nas poduzetnike nerijetko se svrstava u kriminalce. Investitori, nadalje, ne znaju hoće li im država u hodu povećati poreze i kako se onda može raditi u takvoj atmosferi. Sve to utječe na lošu situaciju, i sve ovo što nam se događa. No, kako sam po prirodi optimist, nadam se i vjerujem da će biti bolje", kazao je Mikec.

Tvrtka upravo završava veliki stambeno poslovni kompleks u Strojarskoj, najveću investiciju u Zagrebu u posljednje dvije godine, vrijednu više od 100 milijuna eura. Mikec ističe kako su odradili taj veliki projekt, a da pritom nisu imali nikakvu pomoć ni olakšicu od države ni ministarstva.

S druge strane, napominje Mikec, traže se investitori po Kataru, po cijelome svijetu, a ovdašnji se zanemaruju.

"Ne trebaju nam naša ministarstva pomagati, ali barem neka ne odmažu poduzetnicima koji pokušavaju preživjet ovo krizno razdoblje. Zbog ovakve politike Vlade, ne samo mladi, već i strana predstavništva odlaze iz Hrvatske i sele u zemlje regije. To je katastrofa, pa ljudima treba podilaziti, a ne ih tjerati. Očekujem da se naši političari pokrenu, i to bez obzira tko je ili tko će bit na vlasti" kaže Mikec.

Navodi kako je VMD samo za Strojarsku državi dao 165 milijuna kuna na ime poreza. Ove godine završit će također veliki kompleks u Grahorovoj vrijedan 200 milijuna kuna i tada kreće u novi veliki pothvat koji je još uvijek poslovna tajna.

Dalekovod najavljuje rast prihoda i dobiti

Novi predsjednik Uprave Dalekovoda Paško Vela najavljuje kako će sljedeći tjedan iznijeti većinu detalja vezanih uz planove i poteze tvrtke za ovu godinu. No, istaknuo je kako Dalekovod već sada stabilno posluje te da se normalno odvijaju sve operacije uključujući i financiranje novih projekata.

"Očekujemo značajan rast prodaje proizvoda – metalne konstrukcije i ovjesne opreme. Kada je o izvozu riječ, očekujemo također značajan rast poslova inženjeringa i izvođenja u Poljskoj", kazao je, dodavši da će se sve o novim projektima znati sljedeći tjedan.

Vela ne krije, međutim, da ovogodišnji plan poslovanja Dalekovoda predviđa rast prihoda i dobiti, kao i u idućim godinama, s tim da 70 posto ovogodišnjeg prihoda Dalekovod namjerava ostvariti na stranim tržištima.

Najveći zamah očekuje od poljskog tržišta, ali i od svih onih gdje Dalekovod već posluje ili će uskoro poslovati – norveškog i politički nestabilnog, ali za poslove Dalekovoda sigurnog ukrajinskog, potom gruzijskog i bugarskog. Mnogo se polaže i u zemlje u okruženju – Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, a pogotovo Makedoniju.

 

 

 

Izvor: Liderpress.hr