Pravilni redovi stolova i hijerarhijska struktura – svakodnevica baby boomers ureda

Tijekom šezdesetih godina, sedamdesetih i osamdesetih godina – kada na tržište rada ulaze ljudi rođeni u periodu između 1946 -1964, tzv. baby boom generacija - posao je bio većinom proceduralno organiziran i tražio je relativno rigidan i hijerarhijski definiran uredski raspored. Posao je podrazumijevao fiksni i uvijek isti segment koji je osoba odrađivala, pa je i radno mjesto bilo fiksno.


 
Projektni pristup i fluidni uredi generacije X

Tijekom ulaska sljedeće generacije - generacije X na tržište rada, u drugoj polovici osamdesetih i početkom devedesetih godina, snažan zamah tehnologije i razvoj nove ekonomije mijenja dotadašnji proceduralni pristup poslu, a specifičnosti radnih zadataka manifestira se u potrebi za sve samostalnijim i kompleksnijim načinom projektnog rada. Prostorne potrebe projektnog rada polako mijenjaju izgled ureda – duh i vrednote X generacije počinje se materijalizirati u formi tzv. activity based working (ABW) model rada i organizacije ureda.

ABW model dokida jedno fiksno radno mjesto - osoba kombinira različite tipove rada – radi u tišini, surađuje s drugima, prezentira timovima i obučava ih, pa je stoga bilo potrebno osmisliti strukturu ureda koja će djelatnicima ponuditi više vrsta radnih mjesta koja će djelatnici slobodno odabirati.


 
Milenijci – generacija suradnje, tehnologije, održivosti i svijesti o zdravlju

Milenijci generacija rođeni između 1978. i kraja stoljeća) na tržište rada ulazi u trenutku snažne digitalizacije svih aspekata ljudskog djelovanja,  radni zadaci postaju još kompleksniji, pa je activity-based working model i dalje dominantan, ali ga karakterizira sofisticiraniji pristup oblikovanju prostora – više ne samo radi potreba posla, nego i vrednota i želja milenijske generacije.

Sada već kultni Googleovi uredi započeli su transformaciju pristupa dizajna ureda pitanjem kakav ured treba biti da se ljudi u njemu dobro osjećaju i rado borave. Novi uredi koje je prezentirao Google odjeknuli su svijetom i snažno utjecali na dizajn modernih ureda. Ne samo upečatljivom estetikom, nego pristupom u razvoju ureda - dizajn ureda više nije top–down - građen iz pretpostavki managementa ili arhitekata o ustroju posla – on postaje bottom–up proces – polazi od istraživanja o realitetu potreba, želja i afinitetima kompanije i njezinih ljudi. Osim ugodnosti i atraktivnosti za ljude, moderni su uredi i svojevrsna vizualna reprezentacija kompanije, njegovih vrednota, misije i vizije.

Održivi uredi i svijest o važnosti zdravlja

Milenijski uredi reflektiraju i duboku svijest o održivosti i potrebe da se "zelenim" rješenjima čuva zdravlje planete i okoliša. Kvaliteta ureda već se standardno potvrđuje općeprihvaćenim standardom održive gradnje LEED ili BREEAM, a sve veću važnost dobiva i certifikat WELL, koji vrednuje ured s ciljem unapređenja ljudskog zdravlja i dobrobiti i daje preporuke kako ured učiniti boljim i zdravijim za ljude koji u njemu borave.

Lijepo dizajnirani zeleni zidovi, organski oblici namještaja, prostrane i prozračne prostorije nisu samo pitanje stila i estetike, nego i rezultat spoznaja kako je za ljudsko zdravlje – a time i produktivnost – okruženost prirodom, atraktivnim bojama i estetikom prijeka potreba.

Ured kao alat privlačenja i zadržavanja talentiranih zaposlenika

Zaposlenici novijih generacija prilikom odabira poslodavca ne gledaju samo materijalne uvjete i atraktivnost posla – nego i kvalitetu, atraktivnost i održivost ureda, svjesni kako se u uredu boravi veći dio dana, pa je njihov utjecaj na zdravlje, produktivnost i raspoloženje iznimno velik.

Uredi definirani tehnologijom

Tehnologija je postala integralni dio radnih procesa i aktivno utječe na strukturiranje posla i dizajn ureda. Dizajneri i arhitekti moraju predvidjeti brzu promjenu tehnologija i učiniti namještaj i ostalu opremu adaptibilnom nadolazećim tehnološkim rješenjima, pa se govori i o "agile" dizajnu ureda – inspiriranoj poznatom metodom organizacije projekata. Uredi se opremaju minimalistički, lako se prilagođavaju novim tehnologijama i standardima, uz eklektički pristup odabiru namještaja i dekoracija kako bi se omogućio maksimum praktičnosti i prilagodljivosti, ali i kreativno oblikovanje željenog ozračja, look & feel ureda.


 

Uredi za generaciju Z

I dok se firme tek prilagođavaju očekivanjima milenijaca i natječu u arhitektonskoj i dizajnerskoj kreativnosti, na tržište rada već stupa i generacija Z (rođeni početkom 21. stoljeća) i čini se kako standardi ureda kreirani prema mjeri milenijaca moraju biti korigirani tako da na pravi način odgovore specifičnim potrebama, vrednotama i navikama novog naraštaja – ali i omoguće svim generacijama optimalno okruženje za rad.

Mladi ljudi rođeni krajem dvadesetog i početkom 21. stoljeća, generacija Z su takozvani "digitalni urođenici" - prva generacija koja je rođena u potpuno digitaliziranom svijetu i koja nema iskustvo ne-digitalnog iskustva življenja. Njihova očekivanja uključuju snažnu i sustavnu integraciju tehnologije u sve poslovne procese, a budući da su rođeni u nestabilnim vremenima, preferiraju sustavnije i strukturiranije radno okruženje u odnosu na milenijce. Neki arhitekti smatraju kako su fluidni, nerijetko organskim oblicima inspirirani milenijski uredi zbunjujući za generaciju Z i postavlja se zahtjev za većom "čitljivošću" tlocrta zgrada i ureda.

Digitalno reducirana pažnja i zone slobodne od distrakcija

Istraživanja govore kako će slabija sposobnost koncentracije pripadnika generacije Z uvjetovana odrastanjem u okruženju digitalnih medija i brzog ritma života tražiti dedicirane zone slobodne od distrakcija, notifikacija i buke, gdje će generacija Z neometano moći posvetiti punu pažnju definiranim radnim zadacima.

 
Prostori za mentorski rad

Generacija Z gotovo da nema tipičan ulazak u kompanije putem jednostavnijih, pripravničkih poslova. Zahtjevi modernog poslovanja traže da pripadnici gen Z odmah preuzmu sve uloge "radnika znanja", kreirajući proizvode, usluge, istraživanja i samostalno analizirajući njihove rezultate. Predviđa se kako će mentorski rad biti najefektivniji način uvođenja mladih ljudi u njihove radne zadatke, što će, dakako, tražiti prostor prilagođen potrebama mentorskog rada.

Sretni gradovi, sretni uredi, sretni ljudi

Još od Aristotelova vremena, pa preko renesanse i sve do današnjeg dana ljude je preokupirao koncept "sretnog grada / zgrade" – odnosno shvaćanja kako prostor u kojem ljudi borave ima dubinski utjecaj na ljudske interakcije, emocije i ponašanje. Arhitektura i dizajn, pokazuju nam stoljeća iskustva, imaju moć da oblikuju ljudsko ponašanje, potičući (ili obeshrabrujući) suradnju, komunicirajući željene društvene odnose (hijerarhije ili suradnje) i pobuđujući emocije i  facilitiraju akcije i interakcije.

Odabir ureda, njegov dizajn i uređenje važne su poslovne odluke koje itekako mogu utjecati na raspoloženje, produktivnost i lojalnost zaposlenika.

(izvor: matrix office park)