Ergović se ne slaže u potpunosti da se, kad je Zagreb posrijedi, cijelu jednu godinu nakon potresa nije radilo ništa:

“Mislim da se nešto i radilo. Međutim, moramo imati na umu da je dosta poteškoća zato što su to zgrade kod kojih se ne zna tko je vlasnik, ima imovinsko pravnih problema. Ali, da bi se trebalo ubrzati, s time se slažem.”

Rekao je da je na potezu Ministarstvo graditeljstva kao i to da je istina da je puno pripremnih radnji prije početka radova na obnovi, između ostalog i sve ono što prethodi prokektima:

“Ali bi se trebalo to ubrzati.”

Dalje je nastavio uspoređivati dva modela gradnje pri obnovi:

“Često se kaže da bi montažna gradnja mogla puno brže obnoviti ta područja. Međutim, činjenica je da se u godini dana može puno više objekata obnoviti tradicionalnom gradnjom.”

“Tradicijska zidana gradnja, koja uključuje armiranobetonske konstrukcije, ako se gradi po propisima koji važe u EU-u i u Hrvatskoj, sigurna je za potrese znatno veće od ovih koje smo imali u okruženju. Ali ako se ne radi po standardima, dolazi do poteškoća i urušavanja. Imate puno zgrada koje su građene klasičnom gradnjom, s kojih nije pao niti jedan crijep.”

Rekao je dalje da ne vidi problem ako se pri saniranju objekata koji su pod zaštitom Ministarstva kulture, koristili suvremeni materijali:

“Mislim da konzervatori moraju imati razumijevanja pri donošenju takvih odluka.”

Prijeti li primjerice Zagrebu da obnova potraje i 100 godina, kako se čulo u javnosti?

“Ne bih se složio. Ovo su bila područja pripreme”, kazao je Ergović, navodeći između ostalog i to da se prije početka same obnove moralo osnovati Fond za obnovu:

“Kako je rekao gospodin Vanđelić, kad sve bude gotovo, kad krene obnova, sve će ići puno brže.”

“Ljudi misle ako je montažna gradnja, da će se prije vratiti u domove. Činjenica je da se kod klasične gradnje može brže obnoviti”, kazao je dalje na temu modela gradnje i dodao da klasična gradnja angažira više stručnjaka i radnika:

“Imamo priliku i podići BDP.”

Rekao je dalje da smatra da pri gradnji montažnih kuća od drveta, nije riječ o drvu iz Hrvatske.

“(Klasična gradnja) koristi domaće materijale, zapošljava domaće ljude, imamo priliku vratiti ljude u Baniju, mnogi su otišli u inozemstvo”, rekao je.

Objasnio je da građevinski sektor nacionalne ekonomije u Hrvatskoj donovi pet posto BDP-a i na njega otpada sedam posto svih zaposlenih u zemlji.

Izvor: hr.n1info