Iz tablica koje je Državni zavod za statistiku objavio za razdoblje od 2010. godine naovamo, vidljivo je kako su te cijene posljednje desetljeće kontinuirano rasle, s manjim padom u dugoj polovici 2016. godine, kada je cijena kvadrata novogradnje pala na 9899 kuna, a nakon toga uslijedio je ponovno rast, koji nas u 2021. dovodi do iznosa od čak 1784 eura za četvorni metar novoga stana, i to na razini cijele države.
Dapače, kad iz cjenovnog prosjeka izbacimo POS-ove stanove, koji su se, prema podacima DZS-a, prodavali za 7499 kuna po kvadratu te u ukupnom broju prodanih stanova sudjelovali tek s 2,7 posto, prosječni kvadrat novogradnje u Hrvatskoj iznosi čak 13.550 kuna, što je 5,8 posto više nego u drugom polugodištu 2020. godine te 4,7 posto više od prvog polugodišta prošle godine.
Službena statistika tako potvrđuje ono što je već mjesecima vidljivo na oglasnom tržištu nekretnina - kupnja nekretnine - barem one nove - nikad nije bila skuplja, iako Zagreb u odnosu na isto razdoblje lani bilježi pad, doduše tek od nekoliko kuna, ali ipak pad, dok su cijene nekretnina u ostatku Hrvatske veće čak deset posto.
Kako je za Jutarnji list pojasnio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, ono što se događa u Hrvatskoj zapravo je na tragu svjetskih trendova, s obzirom na to da se rast cijena nekretnina bilježi i u ostatku Europe i svijeta, i to poglavito kao posljedica nekoliko faktora.
"Kao prvo, na tržištu godinama imamo izuzetno niske kamatne stope na kupnju nekretnina, što je najčešće glavni regulator tržišne cijene, a to je ujedno i glavni razlog zašto se u javnosti tako puno govori o tome hoće li cijena novca i dalje ostati niska, jer to pogoduje tržištu nekretnina.
Osim toga, na formiranje cijene nekretnina utjecala je i pandemija, u kojoj se ulaganje u nekretnine čini kao siguran i opipljiv način štednje, a što je za posljedicu imalo da brojni ulagači svoj novac ulažu u kvadrate", kazao je Ranilović te dodao kako je značajan utjecaj na prosječne cijene u Hrvatskoj imala i nestašica radne snage u sektoru građevinarstva, kao i rast cijena sirovina i materijala.
"Dakle, sve je poskupjelo, pa je stoga bilo logično očekivati da će se to odraziti i na cijenu kvadrata novogradnje", pojasnio je Ranilović.
Prema podacima DZS-a, u prvoj polovici ove godine privatni su investitori prodali 2300 novih stanova ukupne površine 151.567 četvornih metara, što znači da je prosječna veličina kupljene stanogradnje iznosila 65 četvornih metara, a od ukupnog broja prodanih stanova, njih 1367 nalazilo se na području Zagreba, dok je u ostatku Hrvatske prodano 945 stanova.
Kad je u pitanju 2020. godina, lani je u Hrvatskoj ukupno prodano 24 tisuća stanova i apartmana, od čega se njih tri tisuće odnosilo na stanove u novogradnjama.
Najviše stanova, očekivano, tada je prodano na području Zagreba i Zagrebačke županije, a na Jadranu je prodano oko 10 tisuća starih i novih nekretnina.
Izvor: Seebizz
